Istražili smo: Kako zaustaviti gomilanje malih biznisa u KS koji nisu registrovani i ko je odgovoran

Istražili smo: Kako zaustaviti gomilanje malih biznisa u KS koji nisu registrovani i ko je odgovoran

Ilustracija: ShutterstockČinjenica je da u Kantonu Sarajevo postoji mnogo malih biznisa koji nisu registrovani. To je realnost koju žive mnogi, a s druge strane i problem s kojim se ne hvataju ukoštac oni koji bi trebali.Mnogi u potrazi za profitabilnim poslom pokreću male biznise ne razmišljajući o tome može li im zbog toga što nisu registrovani Porezna uprava pokucati na vrata. Mnogo je onih koji pokreću biznis od kuće i promoviraju svoje proizvode na društvenim mrežama, a da pri tome nisu registrovani, jer im je taj način zarade isplativiji.

Prednosti obrta u odnosu na d.o.o. su brojne. Registracija obrta je puno jeftinija, a sam obrt je lakše ugasiti, odnosno zatvoriti, nego d.o.o. Troškovi registracije obrta razlikuju se od općine do općine. Tako je za osnivanje obrta kojim ne ulazite u sistem PDV-a potrebno do 230 KM, a ukoliko obrt ulazi u PDV sistem, troškovi osnivanja su oko 1.000 KM.

Pristupanje izmjenama i dopunama Federalnog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima, kako bi se eliminisale brojne nelogičnosti i kočnice u procesu registracije i razvoju obrta, neophodno je rješenje prema mišljenju Vildane Bešlije koja je nedavno kao zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo uputila dvije inicijative koje će olakšati osnivanje obrta.

Jedna se odnosi na uvođenje skraćenog programa prekvalifikacije i dokvalifikacije, što će omogućiti sticanje stručnih zvanja iz popisa tradicionalnih i starih obrta u srednjim strukovnim školama, a druga na smanjenje iznosa kantonalne takse za izdavanje rješenja o osnivanju obrta u općinama.

“Ciji je olakšati registraciju biznisa i povećati interes vlasnika obrta da posluju unutar pravnog sistema. Sama činjenica da je Ministarstvo privrede KS osiguralo sredstva u iznosu od dva miliona KM u svrhu zapošljavanja mladih u ovoj godini, od čega je 43 posto (860 hiljada KM) ovih sredstava usmjereno na samozapošljavanje mladih, odnosno osnivanje startup biznisa, dok je 42 posto (840 hiljada KM) predviđeno za zapošljavanje mladih u obrtima i razvoj vještina za obrtničko-zanatska zanimanja, a 15 posto (300 hiljada KM) na zapošljavanje mladih u turizmu govori u prilog tome da se nastoji olakšati pokretanje malih biznisa u našem kantonu”, pojašnjava Bešlija.

Vildana Bešlija

Vildana Bešlija

Za registraciju obrta potrebno je, dodaje Bešlija, najviše slobodnog vremena i strpljenja.

“Prilikom registracije obrta kao dopunskog zanimanja u dijelu dokumentacije za registraciju obrta zakon ne prepoznaje razliku između uslova potrebnih za osnovnu i dopunsku djelatnost. Uslovi su isti te prilikom registrovanja dopunske djelatnosti, bez obzira na to što ste stalno zaposleni, trebate priložiti ljekarsko uvjerenje i potvrdu o radnoj sposobnosti od nadležnog Centra za socijalni rad. Time smo građane i građanke izložili dodatnom trošku totalno bespotrebno, jer dopunsku djelatnost možete registrovati samo ako već radite i onda to znači da ste i radno sposobni”, kaže Bešlija.

U ovom sistemu odgovorni su svi, smatra Bešlija.

“Odgovornost snosi, kako inspekcija tako i mi koji donosimo odluke u Skupštini i Parlamentu, ali i Porezna uprava. Nerijetko ćete čuti da se ljudi koji pokreću samostalni biznis, posebno obrt, u Bosni i Hercegovini odlučuju na taj korak samo kada nemaju drugog izlaza i to je više nego dovoljan okidač da se takvo stanje promijeni”, kategorična je Bešlija.

Neophodno je, dodaje, uspostaviti harmonizaciju horizontalnog i vertikalnog djelovanja u stvaranju ambijenta koji će olakšati pokretanje novih obrta, ali i njihovo poslovanje i opstanak i razvoj uz maksimalno suzbijanje sive ekonomije.

“To bi značilo da trebamo unijeti izmjene propisa na kantonalnom i federalnom nivou. Definitivno su neophodne izmjene u smislu visine komunalnih taksi, zatim izmjene parafiskalnih nameta i unaprijediti sistem (ne)uvezanosti institucija koje učestvuju u registraciji i praćenju rada obrta”, kaže Bešlija.

Iz Ministarstva privrede KS nisu mogli govoriti o tačnom broju neregistrovanih djelatnosti u KS, ali su istakli da im je cilj neregistriranim djelatnicima olakšati ulazak u sistem i podržati osnivanje novih biznisa na više načina.

“Ono što je intencija ministarstva jeste da kroz mjere direktne podrške olakšava djelatnicima koji nisu registrovani da postanu dio sistema. U vezi s tim Ministarstvo privrede KS kroz svoje programe podrške maloj privredi u poseban fokus stavlja obrte, kako podršku njihovom opstanku i poboljšanju poslovanja, tako i osnivanje novih obrta. Već postojećim obrtima na raspolaganju su ovo ljeto bili programi subvencioniranja određenih troškova u prvim godinama poslovanja, finansijska podrška prilikom zapošljavanja mladih zanatlija za troškove plata i doprinosa te mentorstvo. U zbiru riječ je o više od milion KM koje su obrtnicima stavljene na raspolaganje”, kazali su iz Ministarstva privrede KS.

Program koji će direktno rezultirati registracijom novih obrta je program Startup – podrška mladima za osnivanje novih biznisa.

“Riječ je o sveobuhvatnoj podršci koja podrazumijeva edukaciju i pomoć pri izradi biznis-plana, startni kapital, mentorstvo i savjetodavnu podršku u prvoj godini poslovanja. Ministarstvo je za ovaj program izdvojilo 850.000 KM, a pridružio se i UNDP sa 150.000 KM te Služba za zapošljavanje koja će finansirati troškove doprinosa novim, mladim preduzetnicima”, navode iz Ministarstva privrede KS.

You may also like