Sarajevo
23°
raštrkani oblaci
vlaga: 53%
vjetar: 6m/s SZ
Maks. 23 • Min. 14
Weather from OpenWeatherMap

Alergije, astma i atopijski dermatitis su međusobno povezani, ključno je držati ih pod kontrolom

Alergije, astma i atopijski dermatitis su međusobno povezani, ključno je držati ih pod kontrolom

Foto: Pixabay

Vildana nam je na početku razgovora ispričala kako je ideja za pokretanje portala Klinika.ba proizašla iz lične priče, jer su se njen suprug i ona prije devet godina prvi put susreli sa spojem ove tri hronične bolesti kod njihovog sina.

“Zbog toga nam je namjera olakšati život osobama koje pate od ovih bolesti i širiti svijest o njima. Portal koji smo pokrenuli kontinuirano provodi i zagovaračke aktivnosti za bolja i trajna rješenja za osobe koje pate od astme, alergija i atopijskog dermatitisa. Paralelno s medijem, kreirana je i Facebook stranica AAA-alergije, astma, atopijski dermatitis koja trenutno ima blizu 4.000 članova koji svakodnevno dijele lične priče i provjerene informacije s ciljem uzajamne pomoći”, kazala nam je Vildana.

Klasična atopija

Pojasnila nam je kako je povezanost ovih hroničnih bolesti dokazana te da je poznata činjenica da dvije trećine osoba koje pate od atopijskog dermatitisa imaju i neku alergiju. To je nazvala klasičnom atopijom.

“Atopija je sklonost stvaranju visokih koncentracija antitijela klase IgE u kontaktu s alergenima iz okoliša. Manifestuje se povišenom koncentracijom ukupnih i specifičnih IgE antitijela u serumu i pozitivnim odgovorom na kožnom ubodnom testu na niz standardizovanih inhalacijskih i/ili nutritivnih alergena. Atopija je važan faktor rizika za atopijski dermatitis i astmu te se smatra da čak 75-90 posto slučajeva astme u dječjoj dobi ima atopijsku podlogu. Atopija se klinički može ispoljiti kao astma, alergijski rinokonjunktivitis i atopijski dermatitis (ekcem)”, naglasila je.

Vildana nam je pojasnila sve tri hronične bolesti te je tako navela kako atopijski dermatitis najčešće pogađa bebe i djecu i da se u 80 posto slučajeva javlja do prve godine života. Riječ je o upalnoj bolesti kože praćenoj svrbežom, koja je uglavnom nasljedna i genetski predodređena. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamnestičkih podataka i krvne slike.

“Međutim, osim nasljedne sklonosti, u nastanku i pogoršanju bolesti učestvuju i faktori iz okoliša kao što su različiti alergeni, iritansi, klimatski uslovi (pogoršanja zimi), tjelesna konstitucija, psihološki stres i infekcije. Često je udružen s alergijskom astmom, alergijskim rinitisom i konjunktivitisom te alergijskim kolitisom. Intenzitet atopijskog dermatitisa ima tendenciju slabljenja s godinama, ali znatan broj djece koja prerastu simptome atopijskog dermatitisa razviju polensku groznicu ili astmu”, istakla je Vildana.

Postoje načini liječenja atopijskog dermatitisa koji se uglavnom odnose na preventivne mjere, njegu kože i lokalno liječenje. S druge strane, astma je hronična bolest koja uzrokuje upalu disajnih puteva, što dovodi do otežanog disanja. Vildana nam je navela kako ne postoji lijek za nju, ali da se može držati pod kontrolom.

“Izbjegavati glavne okidače bolesti (polen, hemikalije, ekstremne vremenske promjene, dim, grinje, prašinu, stres ili fizičku aktivnost), zatim redovno koristiti terapiju za preveniranje simptoma te biti spreman na mogući astmatični napad koji je ozbiljna i po život opasna situacija. Uobičajeni simptomi astme su kašljanje, kratak gubitak daha, zviždanje i stezanje u prsima, a 60 posto osoba s astmom pati zapravo od alergijske astme”, rekla nam je Vildana.

Alergije su odgovori imunološkog sistema na tvar, odnosno alergene koji su štetni za organizam i on burno reaguje na njih. Kod osoba koje nisu alergične imuni sistem je alergene zapamtio kao bezazlene tvari i zbog toga se ne brani pri “susretu s njima”, dok kod alergičnih reaguje burno kao da je riječ o infekciji.

“Kada neko ima alergije, imuni sistem proizvodi antitijela koja se nazivaju imunoglobulini (IgE). Ova antitijela reaguju na alergene. Simptom ove reakcije je poznat kao alergijska reakcija. Alergija je uzrokovana reakcijom vlastitog imunog sistema koji inače štiti tijelo od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija i virusa. Međutim, u slučaju kad osoba ima alergiju, imuni sistem reaguje pretjerano te pokušava zaštititi organizam od inače neštetnih tvari koje se nalaze u prirodi”, kazala je.

Utjecaj godišnjih doba

Vildana je istakla kako na ove bolesti veliki utjecaj imaju godišnja doba, pogotovo kada je riječ o sezonskim alergijama na polen, travu, drveće i korov, koji cvjetaju od februara do oktobra.

“Na taj način se mijenja koncentracija alergena (polena) u zraku zavisno od cvjetanja pojedinačne biljke. Naprimjer, osoba koja je alergična na lijesku simptome alergije će razviti već u februaru ili martu, dok osoba alergična na ambroziju simptome pokazuje od ljeta do kraja oktobra. Simptomi astme se vrlo često razvijaju kao posljedica udisanja smoga, dok se atopijski dermatitis pogoršava zimi”, navela je.

Naglasila je da je prema uputama Globalne inicijative u liječenju astme (GINA) cilj izbjeći nagla pogoršanja bolesti i maksimalno ublažiti simptome.

“Također, cilj je postići minimalnu upotrebu lijekova za olakšavanje tegoba i omogućiti pacijentu  nesmetano obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Svi lijekovi koji se danas koriste u liječenju astme mogu se svrstati u dvije osnovne grupe. Prvu grupu čine lijekovi koji djeluju tako da suzbijaju upalu, u BiH se propisuju inhalacijski kortikosteroidi – Flixotide, Seretide i antagonisti leukotriene – Singular”, dodala je.

Vildana je navela i drugu grupu lijekova koji se koriste za olakšavanje simptoma kao što su Ventolin i Deksametazon. Poručila je i da BiH ne zaostaje kada je riječ o adekvatnoj dostupnosti terapije.

“Problem leži u nedovoljnoj informisanosti, kako pacijenata tako vrlo često i zdravstvenih radnika, gdje nailazimo na oprečne stavove ljekara zavisno od kantona. Nerijetko čujemo stavove o liječenju alergija, astme ili atopijskog dermatitisa napuštene još prije 30 godina u svijetu”, pojasnila je.

Na kraju razgovora Vildana je navela kako 150 miliona Evropljana pati od alergija, a da će, prema istraživanju Evropske akademije za alergiju i kliničku imunologiju (EAACI), do 2025. godine pola evropske populacije razviti neku od alergija.

“Alergije, astmu i atopijski dermatitis treba gledati kao stanja, a ne bolesti. Trebamo se naučiti živjeti s njima, osluškivati svoje ili tijelo našeg djeteta i kontinuirano se edukovati”, zaključila je Vildana.

Klix.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Balansonline je portal koji nastoji tačno, objektivno i pravovremeno informisati sve svoje čitatelje o svim aktuelnostima iz raznih sfera života, poštujući postulate novinarske profesije i profesionalne standarde.

Sadržaj je prilagođen svim generacijama i neovisno kakav ste tip osobe, pronaći ćete nešto za sebe .

Kurtha Schorka 7 (Trgovacki centra WISA), 71000 Sarajevo
Tel: +387 66 01 10 10
Email: info@balansonline.ba

Vrijeme

Djelomična naoblaka
Četvrtak 07/19 0%
Djelomična naoblaka
Djelomično oblačno. Najviša temperatura 78°F. Vjetar SZ 5 - 10 mi/h.
Vedro
Petak 07/20 0%
Vedro
Pretežito vedro. Najviša temperatura 81°F. Vjetar SZ i promjenljiv.
Vedro
Subota 07/21 10%
Vedro
Pretežito vedro. Najviša temperatura 85°F. Vjetar ZJZ i promjenljiv.
Vedro
Nedjelja 07/22 20%
Vedro
Pretežito vedro. Najviša temperatura 82°F. Vjetar ZJZ i promjenljiv.
Top